U Europskoj godini kulturne baštine predstavljamo rezultate provedenih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja zgrade ljetnikovca Sorkočević te njegovih zidnih oslika i kamene plastike. Radovi su bili provedeni u sklopu projekta „Skala – nova kulturno-turistička destinacija u Komolcu“ financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj
Voditeljice: Blanda Matica, Bernarda Ratančić, dr. sc. Vinka Marinković i Kristina Krulić
Kultura dubrovačkog ladanja odavno je prepoznata kao karakteristika renesansnog humanizma male, ali moćne Dubrovačke Republike. Povijesne okolnosti, nebriga i zanemarivanje uzrokovali su uništavanje mnogobrojnih ladanjskih kompleksa, pa ni kompleks Sorkočevića na obali Omble nije iznimka. Osnovni korpus ljetnikovca nastajao je kroz stoljeća, a glavnoga pročelja ima karakteristike visoke renesanse. Posebna su vrijednost ljetnikovca naknadno dograđeni arhitektonski elementi – velika lođa s baroknim oslikom alegorijskog sadržaja, oktogonalna kupaonica, nastala kao izraz oživljavanja antičkih ideala, te raskošno stubište (skala), koji je ljetnikovac bio izravno povezan s rijekom. U prostoru vrta ističe se maniristička skulpturalna fontana s prikazom Tritona.
Hrvatski restauratorski zavod je 2016. godine potpisao sporazum o partnerstvu s Adriatic Croatia International Clubom d.d. u provedbi projekta „Skala – nova kulturno-turistička destinacija u Komolcu“(Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.) financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
Fotoalbum
U sklopu projekta Hrvatski restauratorski zavod proveo je interdisciplinarna istraživanja kompleksa Sorkočević. Rezultati su predstavljeni u konzervatorskoj studiji s prijedlogom prezentacije. Osim revidiranih istraživanja zidnog oslika, izrađen je i katalog svih elemenata kamene plastike zgrade ljetnikovca i perivoja s prijedlogom radova. Sva konzervatorska dokumentacija poslužit će za projektnu dokumentaciju obnove kompleksa koji je danas dio ACI marine Dubrovnik. Ljetnikovac i njegova neposredna okolica tom bi obnovom trebali dobiti novu namjenu te vratiti izgubljene vrijednosti velikog dijela ladanjske cjeline. Valorizacijom su istaknuti najvrjedniji dijelovi kompleksa, čijom bi se pravilnom obnovom prezentirali izvorni elementi dubrovačke kulture ladanja, što bi u konačnici obogatilo ne samo lokalnu turističku ponudu nego i ukupnu hrvatsku kulturnu baštinu.