U Europskoj godini kulturne baštine predstavljamo rezultate dovršenih te početnih konzervatorsko-restauratorskih radova na umjetničkom inventaru (dva raspela, „zlatni“ pluvijal i slika N. Grassija) katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku.
Voditelji: Miroslav Pavličić, Pavao Lerotić, Ana Dumbović i Suzana Kallay
Zaštita i obnova umjetničkog inventara krčke katedrale provodi se kontinuirano posljednjih deset godina u više restauratorskih radionica Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Bogata zbirka liturgijskog ruha katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku datirana je od 15. do 19. stoljeća. Velik dio zbirke je u izvrsnom stanju očuvanosti, a sastoji se od nekoliko predmeta iz 15. i 16. te petnaestak predmeta iz 17. stoljeća. Tridesetak predmeta datirano je u 18. stoljeće, a znatan broj predmeta u 19. stoljeće. Jedan od najstarijih predmeta iz zbirke je „zlatni“ pluvijal (tzv. drappo d'oro) talijanske provenijencije s kraja 15. ili početka 16. stoljeća, koji je prema dosadašnjim spoznajama jedini takav sačuvani primjerak u današnjoj krčkoj biskupiji. Riječ je o skupocjenom lampasu koji je gusto lansiran pozlaćenim nitima na crvenoj svilenoj podlozi. Navedena podloga s prednje strane tvori obrisne linije velikih stiliziranih cvjetnih motiva. Kukuljica pluvijala pričvršćena je trima ukrasnim pucetima, a podstava je izrađena od tamnocrvenog svilenog tafta. Osnovna je tkanina pluvijala izrazito oštećena i prepuna popucanih niti, a najveća se oštećenja nalaze na vratnom dijelu i kopčama te po rubovima predmeta. Podstavna tkanina je na nekoliko mijesta poderana, a na nekim oštećenjima su zatečene neprimjerene povijesne intervencije. Planirani početak konzervatorsko-restauratorskih radova podrazumijeva povijesno-umjetničku i tehnološku analizu zatečenih tkanina, laboratorijske analize vlakana i metalnih niti, odvajanje dijelova predmeta, suho i mokro čišćenje te početak zatvaranja oštećenja.
Fotoalbum
Raspelo iz crkve sv. Kvirina u Krku datirano je u sredinu druge polovice 14. stoljeća. Prema oblikovnim značajkama blisko je vrijednom korpusu raspela iz Pirana, Splita i Kotora, koja prema J. Belamariću odražavaju „opći kult Kristovih rana“. Takva su raspela bila osobito popularna u 13. i 14. stoljeću. Naturalizam Kristove patnje istaknut je ekspresivno prikazanim ranama s reljefnim curcima krvi i uočljivim naborima razderanog mesa. Za spomenutu skupinu raspela smatra se da su djela mletačkog kipara koji je djelovao i u našim krajevima.
Renesansno raspelo nepoznatog venecijanskog majstora iz sakralne zbirke krčke katedrale dio je malobrojne skupine animiranih raspela zabilježenih na našem području koja potječu od medijevalnih raspela namijenjenih trodnevnim uskrsnim liturgijama. Navedeno rezbareno, polikromirano raspelo, rad iz prve polovice 16. stoljeća, zanimljiv je oblikovni tip s pomičnim ramenim zglobovima koje je moglo služiti u oltarnoj liturgiji postavljanjem na križ, ali i u funkciji polaganja Kristova tijela u grob.
Slika Navještenje sa svecima Nicole Grassija (1682.-1748.) pretrpjela je radikalnu povijesnu intervenciju u fizički integritet djela. Jedinstveno platno bilo je razrezano u tri zasebne slike koje su bile izložene u zbirci Katedralne riznice u Krku. Izrezivanje u fragmente pratilo je obrise osnovne kompozicije, a dobiveni su fragmenti bili predstavljeni kao samostalne likovne cjeline. Vrijeme i razlozi intervencije pali su u zaborav, a slike su u povijesno-umjetničkoj literaturi tumačene kao Grassijev ciklus.
Postupak namjernog oštećivanja i prekrajanja formata, krčku sliku šire kontekstualizira uz brojne slične primjere devastacije europske slikarske baštine. Slikana na platnu ili drvu, ta su djela zbog gubitka izvorne namjene pretrpjela znatne, pa i vandalske promjene, radi prodaje ili prilagodbe novim funkcijama.
Iznimno je rijetka i sretna okolnost što su dijelovi Grassijeve slike Navještenje sa svecima iz Krka ostali sačuvani u istoj zbirci, nakon razrezivanja u tri manja platna, te da je bilo moguće provesti restauratorski projekt povezivanja i obnove cjelovite slikarske kompozicije. Nepovratna šteta učinjena neprimjerenim tretmanom slikarskog djela prikrivena je spajanjem razrezanih fragmenata i prezentacijom toga značajnog djela venecijanskog rokoko slikarstva u izvornom formatu i cjelovitoj kompoziciji. Restaurirana slika u izvornom formatu sada je izložena u krčkoj Katedralnoj zbirci.