Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski restauratorski zavod imaju čast pozvati Vas na predstavljanje restaurirane slike Susret pape Lava I. Velikog s Atilom, koje će se održati 23. studenog 2017. u 18 sati u Knjižnici HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb.
U bogatom fundusu Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čuvaju se dvije kopije znamenitih Rafaelovih fresaka iz Vatikanske palače u Rimu. Riječ je o slikama Parnas iz Stanze della Segnatura i Susret pape Lava I. Velikog s Atilom iz Stanze di Eliodoro. Unutar velikoga korpusa baroknih kopija Rafaelovih djela zagrebačke slike izdvajaju se provenijencijom i iznimno velikim dimenzijama platna (445 x 795 cm), koje čak nadmašuju izvornike.
Utemeljitelju galerije, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, slike je darovao knez Baltazar III. Odescalchi, član ugledne rimske plemićke obitelji i vlasnik srijemskoga vojvodstva, s namjerom „skromno posvetiti hrvatskome narodu, a posebice gradu Zagrebu, dvije velike stare kopije slavnih Rafaelovih freski koje posjedujem“.
Rimskoga slikara Carla Marattija (1625. – 1713.) kao autora kopija prema Rafaelovim freskama, prvi put spominje Franjo Rački u katalogu stalnoga postava Akademijske Galerije Strossmayerove iz 1891. godine. Atribuciju su zacijelo potaknule Marattijeve veze s moćnom obitelji Odescalchi – od pape Inocenta XI. koji je slikaru povjerio brigu i zaštitu Rafaelova oslika u Stanzama do položaja dvorskog slikara papina nećaka i kolekcionara, kneza Livija Odescalchija. Ime najistaknutijeg onodobnog slikara Rima dodatno je u nacionalnim okvirima osnažilo važnost donacije. Slike su bile izložene na galeriji palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do 1956. godine, kada je odlučeno da se uklone iz stalnog postava. Oštećena platna skinuta su tada s podokvira, namotana na drveni valjak te pohranjena s namjerom da se u što skorije vrijeme „restauriraju i premjeste u drugu, veličinom primjereniju prostoriju“.
Fotoalbum
Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama Parnas i Susret pape Lava I. Velikog s Atilom započeli su ipak tek 2013. godine na Odjelu za štafelajno slikarstvo Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu. Prethodno je na poticaj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pregledano stanje slika u spremištu. Zapažena je nestabilnost i ugroženost slikanog sloja, koji se odvajao i otpadao s platna, te veliki nabori zgužvana i oslabljena tkanog nositelja. Tijekom 2013. i 2014. godine obavljena su detaljna istraživanja stanja materijala i oštećenja na slikama te su identificirane ranije intervencije i popravci. Usporedo se izvodila konsolidacija nestabilnih slojeva boje i osnove, kao i površinsko čišćenje. Na objema su slikama izravnati nabori platna te je oslabljeno tkanje podstavljeno novim platnom i napeto na posebno konstruirane samozatežuće aluminijske podokvire.
U 2015. godini nastavljeni su restauratorski radovi na slici Susret pape Lava I. Velikog s Atilom. Na oslikanoj površini od gotovo 36 m² uklonjeni su požutjeli lakovi i stari, potamnjeli retuši koji su dijelom prekrivali izvorni oslik. Rekonstruirana su brojna oštećenja u sloju osnove te su završnom obradom površine pripremljena za retuš. Tijekom nešto više od tri godine na slici je kontinuirano radio tim konzervatora-restauratora, a posebno zahtjevnim i složenim pokazale su se rekonstrukcije raznovrsnih oštećenja slikanog sloja, nerijetko s velikim površinama manjkajuće forme. Kako bi se postigao uzoran mimetički retuš, ali i optimiziralo vrijeme potrebno za dugotrajne postupke na velikoj površini, organizirana je uz potporu Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike jednotjedna radionica sa svrhom upoznavanja novih materijala i tehnika retuša koju je vodio firentinski restaurator Stefano Scarpelli.
Radovi na slici Susret pape Lava I. Velikog s Atilom dovršeni su u studenom 2017. godine, a njezinom montažom u svečanu dvoranu Knjižnice HAZU ta je iznimna donacija dobila primjereno mjesto u hrvatskoj likovnoj baštini.
Višegodišnji konzervatorsko-restauratorski radovi na objema slikama u cijelosti su bili financirani sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske.