Sažetak
Početkom 17. stoljeća unatoč prosvjedima vlasnika Stari grad Barilović stavljen je pod vojnu upravu pod kojom je ostao do razvojačenje Vojne krajine krajem 19. st. U razvoju Starog grada pod vojnom upravom ocrtavaju se i promjene koja je čitava Vojna krajina proživljavala u razdoblju od osnutka krajem 16. do ukidanja krajem 19. stoljeća. Stari grad Barilović postao je sjedište kapetanije koja je obuhvaćala niz čardaka na desnoj obali rijeke Korane. Sačuvani nacrti svjedoče kako je feudalni grad postupno poprimio izgled funkcionalne vojne utvrde koja zadovoljava potrebe smještaja veće posade. Pokretni arheološki nalazi jasno se razlikuju od nalaza prethodne faze obzirom su namijenjeni vojnoj upotrebi. Nedostaje luksuzno keramičko i stakleno posuđe i mijenja se oružje, a produkcija je uglavnom lokalna.
Prvi poznati sačuvani spomen Staroga grada Barilovića potječe iz sredine 16. st., no arheološkim istraživanjima je utvrđeno kako je izgrađen u 15. st. Vlasnici Starog grada bila je obitelj Barilović, pripadnici nižeg hrvatskog plemstva. Pokretni arheološki materijal svjedoči o načinu života nižeg plemstva, a koji se ne razlikuje bitno od načina života visokog plemstva. Nalazi ove faze najčešće su luksuzni proizvodi europskih radionica te svjedoče o živoj i dobro organiziranoj trgovini u 15. i 16. st., ali ima i nalaza svakodnevne upotrebe koji su proizvod lokalnih radionica. Razdoblje 16. st. u čitavoj Hrvatskoj obilježeno je intenzivnijim osmanskim napadima koji su doveli do temeljitih političkih, gospodarskih i društvenih promjena.
Ulaz je slobodan.
Poveznice: