Kipar i stolar Johannes Komersteiner pojavljuje se krajem 17. stoljeća u Zagrebu i donosi u našu sredinu tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama. Njegovi kipovi odlikuju se stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom.
Izložba daje uvid u majstorov umjetnički profil kroz predstavljanje umjetnina iz vlastitog fundusa, kojih je najviše, iz drugih muzeja, te samo za ovu prigodu posuđenih oltarnih cjelina ili njihovih dijelova iz crkava i kapela u kojima su danas smješteni. Pored djela rodonačelnika Johannesa, izložba u Muzeju za umjetnost i obrt prvi put predstavlja i djela Komersteinerovih sljedbenika, koji su nastavili s radom njegove radionice potkraj 17. stoljeća i u prvom desetljeću 18. stoljeća.
Hrvatski restauratorski zavod i ustanove iz kojih je potekao izvodili su konzervatorsko-restauratorske radove na brojnim skulpturama ove radionice tijekom više desetljeća, od 1970-ih godina do danas. Posljednjih godina u okviru pripreme izložbe neke su umjetnine restaurirane u Zavodu, dok su druge restaurirane u restauratorskoj radionici Muzeja za umjetnost i obrt, na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje Akademije likovnih umjetnosti te u privatnim restauratorskim radionicama. Stoga ovu izložbu, osim kao predstavljanje umjetnina jedne kiparske radionice, možemo promatrati i kao izlaganje povijesti restauriranja polikromirane skulpture u Hrvatskoj te kao pregled suvremene restauratorske prakse. Ovaj dodatni sloj izložbe iskorištava sretnu okolnost da su na skulpturama srodnog oblikovanja rezultati različitih restauratorskih pristupa lako zamjetljivi, pa se mogu uspoređivati.
Suradnja Hrvatskog restauratorskog zavoda s Muzejom za umjetnost i obrt na ovom projektu upotpunjena je predstavljanjem nekoliko novih spoznaja proisteklih iz konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i radova koje opisuju kraći tekstovi uvršteni u postav.
Izložba ostaje otvorena do 17. travnja 2016. godine.
Autorica izložbe: Nela Tarbuk
Kustosica: Jasmina Fučkan
Postav i vizualni identitet: Sanja Bachrach & Mario Krištofić