Vesna Zmaić, Maja Kaleb
Prethodno priopćenje
DOI: https://doi.org/10.17018/portal.2024.6
Puni tekst: PDF
Str.: 75–91
Sažetak
Tijekom 2019. godine, u okviru obnove tvrđave sv. Nikole na ulazu u kanal sv. Ante, provedeno je arheološko rekognosciranje podmorja oko tvrđave, do 41 m dubine, i suprotne strane kanala između rta Cipac i rta Debeli. Na plitkom platou kod hridi Ročni otkriveni su tragovi prapovijesnog naselja ili punkta za nadzor ulaska u kanal. Uz temelje suhozidne strukture u površinskom su sloju pijeska pronađeni ulomci prapovijesne keramike. Antičkom i kasnoantičkom razdoblju pripadaju olovne prečke sidara i sporadični nalazi amfora, među kojima su najzastupljenije kasnoantičke/bizantske amfore sjevernoafričke, južnoitalske i istočnomediteranske proizvodnje, datirane od 4. do 7. stoljeća. Uz istočnu stranu utvrde pronađeni su brojni pokretni nalazi iz srednjovjekovnog, novovjekovnog i modernog razdoblja: glazirano stolno posuđe talijanske proizvodnje ukrašeno slikanim i graviranim ukrasom, grubi kuhinjski lonci i staklene boce. Rezultati rekognosciranja ukazali su da je skupina hridi i otočića od Ročnog do otočića Škojića i Ljuljevca bila važna strateška točka za nadzor morskih putova Šibenskim kanalom te kontrolu ulaska i plovidbe kanalom sv. Ante već od prapovijesti, pa kroz sva povijesna razdoblja do danas.
