Darka Bilić, Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković
Krasanka Majer Jurišić, Hrvatski restauratorski zavod, Odsjek za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine
Josip Pavić, Tvrđava kulture Šibenik
Izvorni znanstveni rad
https://doi.org/10.17018/portal.2019.2
Puni tekst: hrvatski, engleski sažetak, PDF
Str.: 27–45
Sažetak
Da bi osigurala vojnu i političku prevlast u gradovima u kojima je pri preuzimanju vlasti naišla na otpor, Mletačka Republika je početkom 15. stoljeća užurbano pristupila obnovi postojećih utvrda i izgradnji novih. U Šibeniku je svoju posadu smjestila u srednjovjekovnom gradskom kaštelu iznad grada te ga povezala s obalom šibenskog zaljeva utvrđenim prolazom, „putom spasa“, planirajući njime dopremiti pojačanja u slučaju opsade kaštela ili ga iskoristiti za povlačenje posade u slučaju njegova pada u neprijateljske ruke. Put spasa sagrađen je u formi dvostrukog bedema. Imao je kulu na ulazu i još jednu koja je prolaz dijelila na dva dijela. Premda nikad nije poslužio svrsi za koju je bio izgrađen, komunikacija kroz dvostruki bedem mogla se uspostavljati na dvije razine: stubama i rampama postavljenim na tlu i preko šetnica pri vrhu dvaju paralelnih zidnih plašteva. Prema do sada dostupnim podacima proizlazi da je šibenski put spasa jedinstvena pojava u dalmatinskoj vojnoj arhitekturi, a među nadasve rijetko sačuvanim primjerima na teritoriju Mletačke Republike ističe se svojom monumentalnošću, jasnoćom forme i prepoznatljivošću u gotovo svim elementima.
Ključne riječi:
put spasa, strada del soccorso, vojna arhitektura, 15. stoljeće, Mletačka Republika, dvostruki bedem
