Andrej Janeš, Hrvatski restauratorski zavod
Izvorni znanstveni rad
https://doi.org/10.17018/portal.2018.2
Puni tekst: hrvatski, engleski sažetak, PDF
Str.: 15–30
Sažetak
Cistercitska opatija Blažene Djevice Marije u Toplici bila je jedna od najvećih crkvenih institucija srednjovjekovnog Ugarskog kraljevstva. Budući da je osnovana odlukom kralja Andrije II., držalo se da je cijeli samostanski kompleks izgrađen početkom 13. stoljeća. Nova arheološka iskopavanja i geofizička istraživanja rezultirala su novim saznanjima o izgledu opatijske crkve. Prema poznatim analogijama, pretpostavljeni su korijeni u 12. stoljeću, a kasniji popravci crkve tijekom cijelog 13. stoljeća. Za samostanski kompleks predstavlja se teza da je dograđen na stariju crkvu u prvoj polovici 13. stoljeća. Crkva je trobrodna, sa svetištem zaključenim polukružnom apsidom i s dvjema bočnim kapelama s polukružnim apsidama. Opatija je imala veliki posjed koji se prostirao na južnom dijelu nekadašnje Gorske županije, na prostoru omeđenom rijekama Kupom i Unom te Zrinskom i Petrovom gorom. Okosnicu cistercitske ekonomije činile su grangije, tj. gospodarske jedinice raštrkane po cijelom posjedu. Na području nekadašnjeg posjeda, prema pisanim izvorima, moguće je identificirati pet takvih kompleksa.
Ključne riječi:
cistercitska opatija, arheološka istraživanja, samostanska arhitektura, grobovi, arheologija krajolika, samostanski posjed
