Novosti i obavijesti
Novosti i obavijesti
Restauratorski odjel Vodnjan – Juršići Hrvatskog restauratorskog zavoda već trideset godina sustavno provodi konzervatorsko-restauratorske radove na bogatoj baštini Istre. Svečano obilježavanje te važne obljetnice Zavod organizira u suradnji s Gradom Vodnjanom u petak, 9. kolovoza u 10 sati u Zajednici Talijana Vodnjan, Narodni trg 4.
Franjevci trećoredci, znameniti po uporabi staroslavenskog jezika i glagoljice, nastanili su se u Portu na otoku Krku tijekom 15. stoljeća. Isprva su redovnici-pustinjaci pod upravom franjevaca glagoljaša u Glavotoku živjeli uz srednjovjekovnu crkvu posvećenu sv. Mariji Magdaleni. Ona je potom služila i kao župna crkva za doseljenike-prebjege koje je knez Ivan Frankopan naselio u dotada nenapučenu Dubašnicu. Samostan se u ispravama spominje od 1480. godine, a mletačka vlast trećoredcima dopustila je proširenje crkve i samostana u vrijeme dužda Leonarda Loredana (1501.-1521.). Obnovljenu crkvu i novi oltar posvetio je krčki biskup, dominikanac Albert Dujmić Gliričić 16. siječnja 1557. godine.
Utvrda Kostelgrad / Stari grad Kostel nalazi se na Kostelskoj ili Kuna gori, odnosno na brdu Kostelju koje se nastavlja na Kuna goru. Sagrađena je da bi branila prolaz Sutinsko (Sutlin) na rječici Kosteljini. Bila je ulaz u Kraljevinu Slavoniju sa sjeverozapada i imala veliko strateško značenje na granici s Njemačkim Carstvom, čuvajući njezinu zapadnu granicu.
Četiri velika platna s motivima Novigrada dovršena su 1953. godine za novoizgrađenu kinodvoranu Narodnog sveučilišta. Složene i dinamične kompozicije s vizualnim simbolima istarskoga grada i prizorima iz života njegovih žitelja prožetih poslijeratnim optimizmom naslikao je Bruno Mascarelli (Sarajevo, 1926. – Rovinj, 2019.), akademski slikar s međunarodnom karijerom i s, već tada, rovinjskom adresom. Novigradska povjesničarka umjetnosti Jerica Ziherl precizno je u opsežnoj studiji zamijetila da je nad „blagim socrealizmom“ prisutnim u slikarstvu pedesetih godina 20. stoljeća u Jugoslaviji, na „Novigradskom ciklusu“ prevladao utjecaj onodobnih europskih te posebno „talijanskih avangardnih pokreta i moderne“. U živom slikarevu imaginariju prepoznaju se značajke kubističkog likovnog izraza i geometrijske apstrakcije Exata 51, kao i metafizičkog slikarstva i futurizma.
U ciklusu edukativno-promotivnih aktivnosti Europski barok u mom zavičaju: druženje zajednice s baštinom obitelji Straub građanima i posjetiteljima Pakraca bit će predstavljen međunarodni projekt Tragom umjetnosti obitelji Straub i program Kreativna Europa, koji je namijenjen interdisciplinarnim projektima suradnje koji potiču umrežavanje, prekograničnu suradnju, razvoj publike, trening i edukaciju te promiču europske vrijednosti.
Obnovljena Dvorana Ban Jelačić te monografija Banski dvori predstavljene su na konferenciji za medije u utorak, 18. lipnja 2019. godine u Banskim dvorima. Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Vlade mr. sc. Andrej Plenković, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek te ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše.