Novosti i obavijesti
Novosti i obavijesti
Predstavljamo vam novi broj časopisa News in Conservation (International Institute for Conservation of Historic and Artistic Work) u kojem je objavljen članak Ž. Matulić Bilač o istraživanjima i projektu obnove Buvininih vratnica sa splitske katedrale sv. Dujma. Tekst objavljen u tom etabliranom časopisu nastavak je edukativno-promotivnih aktivnosti započetih prošlogodišnjom izložbom i međunarodnim stručno-znanstvenim skupom „Drvene romaničke vratnice splitske katedrale – istraživanje, restauriranje i zaštita (Split, Galerija umjetnina, 8. svibnja – 8. lipnja 2018.).
Devet slika na platnima velikih formata autora Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha demontirano je u kolovozu 2018. godine iz gledališta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Slike su dopremljene u radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda, gdje se na njima izvode konzervatorsko-restauratorski radovi.
Restauratorski odjel Vodnjan – Juršići Hrvatskog restauratorskog zavoda već trideset godina sustavno provodi konzervatorsko-restauratorske radove na bogatoj baštini Istre. Svečano obilježavanje te važne obljetnice Zavod organizira u suradnji s Gradom Vodnjanom u petak, 9. kolovoza u 10 sati u Zajednici Talijana Vodnjan, Narodni trg 4.
Franjevci trećoredci, znameniti po uporabi staroslavenskog jezika i glagoljice, nastanili su se u Portu na otoku Krku tijekom 15. stoljeća. Isprva su redovnici-pustinjaci pod upravom franjevaca glagoljaša u Glavotoku živjeli uz srednjovjekovnu crkvu posvećenu sv. Mariji Magdaleni. Ona je potom služila i kao župna crkva za doseljenike-prebjege koje je knez Ivan Frankopan naselio u dotada nenapučenu Dubašnicu. Samostan se u ispravama spominje od 1480. godine, a mletačka vlast trećoredcima dopustila je proširenje crkve i samostana u vrijeme dužda Leonarda Loredana (1501.-1521.). Obnovljenu crkvu i novi oltar posvetio je krčki biskup, dominikanac Albert Dujmić Gliričić 16. siječnja 1557. godine.
Utvrda Kostelgrad / Stari grad Kostel nalazi se na Kostelskoj ili Kuna gori, odnosno na brdu Kostelju koje se nastavlja na Kuna goru. Sagrađena je da bi branila prolaz Sutinsko (Sutlin) na rječici Kosteljini. Bila je ulaz u Kraljevinu Slavoniju sa sjeverozapada i imala veliko strateško značenje na granici s Njemačkim Carstvom, čuvajući njezinu zapadnu granicu.