Vranicanijeva poljana na Gornjem gradu – projekti i polemike 1907. - 1970.
Zlatko Jurić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Bernarda Ratančić, Hrvatski restauratorski zavod
Izvorni znanstveni rad
https://doi.org/10.17018/portal.2014.15
Puni tekst: hrvatski, engleski sažetak, PDF
Str.: 221–242
Sažetak
Vranicanijeva poljana na Gornjem gradu u Zagrebu jedna je od žarišnih točaka odnosa suvremene i povijesne arhitekture. Zbog atraktivne lokacije bila je predmet mnogih arhitektonskih prijedloga. U članku se sažeto daje pregled izrađenih projekata nastalih kroz gotovo sedamdeset godina tijekom 20. stoljeća, čiji autori pripadaju vrhu hrvatske suvremene arhitekture (Ehrlich, Kauzlarić, Denzler, Haberle, Albini, šegvić i dr.). Opseg predloženih projekata je varirao od intervencija na jednoj parceli do grandioznih pregradnji cijelog južnog oboda Gornjega grada. Kao reakcija na predložene projekte razvile su se diskusije i rasprave, koje su isticale problematiku odnosa „staroga“ i „novoga“. Činjenica da je Vranicanijeva poljana do danas ipak ostala neizgrađena, govori o osjetljivosti suvremene interpolacije na toj lokaciji.
Ključne riječi Vranicanijeva poljana, interpolacije na Gornjem gradu, revitalizacija Gornjega grada, Bruno Bauer, Petar Knoll, Alfred Albini, Muzička akademija, Neven šegvić