Krnica (sv. Teodor), ostaci crkve sv. Teodora
Na temelju pretpostavke da se na prostoru crkve sv. Teodora u Krnici nalazio hram histarskog božanstva Melosoka, 2018. godine počela su sustavna arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi koje provode djelatnici Odjela za kopnenu arheologiju sa sjedištem u Juršićima, Službe za arheološku baštinu (voditelj: Siniša Pamić).
Uz vidljive ostatke svetišta te sjevernog i južnog zida jednobrodne, pravilno orijentirane crkve, tijekom istraživanja otkriveni su temelji polukružne apside s dvije lezene, temelji zapadnog pročelnog zida te kameno popločenje i vapnena podnica unutar crkve. Istraživanja su potvrdila da je najstarija crkva podignuta u 6. stoljeću na ostatcima kasnoantičke građevine. Izvorna crkva bila je kraća od današnje te je sadržavala zidane grobnice tipa formae, u kojima je pronađen dislocirani ljudski osteološki materijal te dva bizantska zlatna solidusa careva Justina II. (565. – 578.) i Tiberija II. Konstantina (578. – 582.).
Crkva je tijekom vremena vjerojatno bila napuštena te je razdoblje romanike dočekala djelomično urušena. Tada je obnovljena i produžena prema zapadu, čime je dobila današnje dimenzije. Od 12. stoljeća oko crkve počinju ukopi u jednostavne zemljane rake i grobove uklesane u matičnu stijenu, a sredinom 14. stoljeća ponovno se koriste prethodno izgrađene zidane i ožbukane grobnice.
Nova faza obnove crkve uslijedila je tijekom 15. stoljeća, kad je unutar polukružne apside sagrađeno gotičko četvrtasto svetište s trijumfalnim lukom i šiljastim svodom. Istodobno su zazidani bočni ulazi na sjevernom i južnom zidu, a oko crkve se nastavljaju ukopi u grobnice građene od suhozidnih struktura i okomitih kamenih ploča, prekrivene kamenim poklopnicama.
Osim ostataka crkve i kasnoantičke građevine, istražuje se i okolno groblje. Pokojnici su polagani na leđa ispruženih nogu, ruku prekriženih na prsima ili trbuhu, odnosno jedne ruke položene na prsa ili trbuh, a druge ispružene uz tijelo. Većina grobova orijentirana je u smjeru zapad – istok, što odgovara uobičajenoj kršćanskoj pogrebnoj praksi.
Antropološka analiza pokazala je da su među identificiranim pokojnicima prevladavali odrasli muškarci (51 %), dok su žene činile 18 %, a neadultne osobe 31 %. Većina odraslih osoba pokopana na lokalitetu crkve sv. Teodora imala je teške urođene ili stečene deformitete te kronične bolesti koje su zahtijevale dugotrajnu skrb tijekom života. Među najčešće zabilježenim zdravstvenim stanjima su: zaliječeni prijelomi kostiju lubanje, rebara, ključnih kostiju, kukova i potkoljenica, tragovi trepanacije, rahitis, tuberkuloza i sifilis. Zbog tako visokog udjela osoba s invaliditetom, pretpostavlja se da tu zajednicu nije činilo tipično ruralno stanovništvo.
Usporedno s arheološkim istraživanjima provedeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na svim očuvanim zidovima crkve, čime je lokalitet zaštićen od daljnjeg propadanja te uređen za siguran obilazak posjetitelja. (SP)
1 Krnica, crkva sv. Teodora, pogled na crkvu nakon tri arheološke kampanje i prije konzervatorsko-restauratorskih radova (snimka: J. Višnjić, 2021.)
2 Pogled na crkvu nakon osam arheoloških kampanja i konzervatorsko-restauratorskih radova (snimka: S. Pamić, 2025.)
3 Crkva usred šumovitog dijela između Krnice i Raklja (snimka: S. Pamić, 2025.)
4 Pogled na kasnoantičke strukture s južne strane crkve (snimka: S. Pamić, 2025.)
5 Antemortalna ozljeda lubanje uzrokovana tupim predmetom (snimka: N. Šarkić, 2023.)
6 Primjer tuberkuloze s unutarnje strane rebra stvaranjem poroznosti i slojeva nove kosti (snimka: N. Šarkić, 2023.)
