Konzervatorsko-restauratorski radovi na kamenoj plastici glavnog portala konkatedrale svetih Petra i Pavla u Osijeku
Konkatedrala svetih Petra i Pavla u Osijeku sagrađena je potkraj 19. stoljeća na mjestu starije barokne župne crkve. Đakovački biskup i političar Josip Juraj Strossmayer našao se u ulozi glavnog inicijatora njezine gradnje, iako nije bio najveći mecena tijekom samoga procesa realizacije radova. Godine 1892. raspisan je natječaj za izradu projekta nove crkve te je prema nacrtima njemačkoga arhitekta Franza Langenberga 1894. godine počela, a 1898. godine dovršena njezina izgradnja.
Građevina prezentira neogotičke stilske karakteristike, dok joj dominantni akcent daje 90 metara visok, stepenasto oblikovan zvonik iznad glavnog ulaza. Vanjska pročelja konkatedrale sv. Petra i Pavla izrađena su od opeke te arhitektonskih i dekorativnih kamenih elemenata. Koncipirana je kao trobrodna bazilika s transeptom. Visoka glavna lađa i nešto niže bočne lađe presvođene su križno-rebrastim svodom. Svodovi i zidne plohe u glavnoj lađi oslikani su secco tehnikom između 1938. i 1942. godine, kad je Mirko Rački naslikao zidne slike jarkih boja s prikazima poznatih epizoda iz Starog i Novog zavjeta.
Hrvatski restauratorski zavod počeo je 2025. godine cjelovit konzervatorsko-restauratorski zahvat obnove najvažnijih segmenata kamene plastike konkatedrale na inicijativu Đakovačko-osječke nadbiskupije te u suradnji s Područnim konzervatorskim uredom Osijek. Temeljitom analizom stanja i oštećenja njezinih vanjskih pročelja zamijećeno je da su na površinama kamena i opeke prisutne nakupine nečistoća u obliku skrama različite boje, debljine i teksture, nastale taloženjem nečistoća iz okoliša. U nižim zonama građevine, naročito u podnožju zidova katedrale, gdje se kamen na mnogim mjestima praškasto osipa i ljuska, također je evidentiran štetan utjecaj kapilarne vlage. Veći dio površina kamene plastike onečišćen je biološkim obraštajem. Dijelovi kamene plastike kontaminirani su i različitim štetnim vodotopljivim solima. Osim navedenih oštećenja, prisutna su i ona vezana uz način povezivanja kamenih elemenata; budući da su spajani željeznim trnovima, to je prouzročilo niz novih oštećenja (stvaranje pukotina i odlamanje većih dijelova kamenog materijala). Također su na pročeljima katedrale evidentirana oštećenja uzrokovana neispravnom pripremom i načinom ugradnje kamenih blokova, zbog čega nastaju oštećenja, razlistavanja i odvajanja slojeva. Katedralu su, osim toga, oštetila ratna razaranja i prirodne katastrofe. Prva oštećenja nastala su tijekom Drugoga svjetskog rata (od 1943. do 1945. godine), a u travnju 1964. godine crkva je stradala u potresu. Tijekom Domovinskog rata, u granatiranju Osijeka, na crkvi je bilo stotinjak izravnih pogodaka.
Dakle, na početku konzervatorsko-restauratorskog zahvata obnove kamene plastike osječke konkatedrale, bilo je potrebno prikupiti svu relevantnu dokumentaciju te provesti konzervatorsko-restauratorska istraživanja, uzorkovanja kamenog materijala, izvesti laboratorijske analize, analize gradbenih materijala itd.
Tijekom 2025. i 2026. godine konzervatorsko-restauratorski radovi ponajprije su bili usmjereni na obnovu kamene plastike glavnog portala istočnog pročelja konkatedrale, a uključili su razne metode čišćenja, ekstrakcije ili stabilizacije štetnih vodotopljivih soli, konsolidaciju kamenog materijala kemijskim sredstvima, spajanje odvojenih ili napuklih dijelova u cjelinu, izradu rekonstrukcija nedostajućih dijelova kamene plastike i njihovo tonsko ujednačavanje, zapunjavanje sljubnica i završno natapanje kamenih elemenata hidrofobnim kemijskim sredstvom. Isto tako je, nakon postavljanja radne skele na pročelja u zoni svetišta i transepta konkatedrale, nastavljeno s izradom dokumentacije zatečenog stanja i oštećenja kamene plastike. Na temelju toga izrađene su smjernice za nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova, koji se planiraju sljedećih godina. (IJ)
1. Osijek, konkatedrala sv. Petra i Pavla, glavni portal, stanje prije radova (snimka: I. Marinković, 2024.)
2. Glavni portal, snimka konzervatorsko-restauratorskih radova (snimka: I. Jengić, 2025.)
3. Glavni portal, snimka konzervatorsko-restauratorskih radova (snimka: I. Jengić, 2025.)
4. Glavni portal, snimka konzervatorsko-restauratorskih radova (snimka: I. Jengić, 2026.)
5. Glavni portal, stanje nakon radova (snimka: I. Marinković, 2026.)
