Istraživanja palače Gutterer u Karlovcu
U redovitom programu Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2025. i 2026. godinu našla se palača Gutterer, vrijedno djelo barokne stambene arhitekture Karlovca. Građevina je u vrlo lošem stanju. Nakon desetljeća zapuštenosti, oštećena je u potresu 2020., a potom je dodatno stradala u radovima na izvedbi podzemne instalacijske mreže u Zvijezdi, pri čemu je ozbiljno narušena statika zgrade. Stoga je na samom početku obnove bio nužan cjelovit konzervatorski pristup. Izrađena je arhitektonska snimka postojećega stanja (Skimi64 d.o.o.) te elaborat stanja nosive konstrukcije (Intrados d.o.o). Na palači su provedena konzervatorsko-restauratorska istraživanja (voditelj: dr. sc. Petar Puhmajer, Odjel za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine, Služba za nepokretnu baštinu), a do kraja 2026. očekuje se završetak izrade konzervatorskog elaborata. Istraživanja su obuhvatila pregled literature i arhivske građe, odnosno povijesno istraživanje o vlasnicima, gradnji i obnovama palače, zatim restauratorsko sondiranje građe, žbuke i naliča na pročeljima i unutrašnjosti, s ciljem utvrđivanja izvornih prostorno-oblikovnih obilježja, analizu postojećega stanja, laboratorijska ispitivanja materijala te izradu prijedloga prezentacije sa smjernicama za obnovu.
Palača Gutterer smještena je na uglu Banjavčićeve i Kraševe ulice, u karlovačkoj tvrđavi – Zvijezdi. Sagrađena je oko 1780. godine za imućnoga veletrgovca Johanna Gutterera, koji je dvadesetak godina obnašao i dužnost prvoga karlovačkog gradonačelnika. Zapisi navode da je Gutterer imao brojne nekretnine, među ostalim „veliku kuću u unutarnjem gradu, gostionicu Neuwelt sa kućom i stajom izvan grada, te omanju kuću na Dubovcu“. Na prijelazu 18. u 19. stoljeće palača je prešla u ruke Jakoba Čopa, također trgovca i gradskoga senatora, čija će obitelj ostaviti važan trag u gospodarskom i društvenom životu Karlovca. Potkraj 19. stoljeća palaču preuzima plemićka obitelj Strzalkowsky, rodom iz Krakowa, čiji potomci i danas žive u njoj. Smatra se da je građevina djelo Josepha Stillera, vodećega arhitekta i graditelja iz posljednje trećine 18. stoljeća u Karlovcu. Od izgradnje do danas, palača je zadržala status najreprezentativnije stambene građevine u povijesnom središtu grada.
Palača je podignuta na mjestu dviju starijih građevina, čije su zidane strukture u manjoj mjeri inkorporirane u nju pri gradnji. To je trokrilna jednokatna građevina s mansardnim krovom. Sjeverno i zapadno krilo nekad su bili reprezentativni stambeni i trgovački prostori, a južno je krilo bilo namijenjeno gospodarstvu i stanovanju posluge. Sjeverno ulazno krilo ima svođenu vežu te trgovačke prostore u prizemlju, koji se nastavljaju u istočno krilo. Tlocrt prvog kata definiran je u oba krila uzdužnim hodnikom uz koji se nižu prostorije. U prostorijama je sačuvana vrlo vrijedna barokna stolarija – dvokrilna uklađena vrata s profiliranim dovratcima, kao i kaljeve peći te nešto namještaja s kraja 19. i početka 20. stoljeća, iz vremena obitelji Strzalkovsky.
Palača ima vrlo bogato artikulirana barokna pročelja s rustikom u prizemlju te pilastrima, lezenama i trakama koje obrubljuju prozorska polja na katu. Prozori reprezentativnih prostorija imaju segmentne nadvoje i kitnjaste lambrekene, a ostali, pravokutni prozori – snažno istaknute zaglavne kamene. Posebnost pročelja je mansardni krov s nizom krovnih kućica povijenih zabata u dinamičnom ritmu krovne plohe.
Konzervatorskim istraživanjima utvrđene su izvorne oblikovne i tehničke karakteristike zgrade. Primjerice, palača je prvotno imala dvije veže, jednu prema Banjavčićevoj, a drugu prema Kraševoj ulici, što je rezultat projekta u kojem su uklopljeni zidovi starije građevine, ali očito i potrebe da se jedna (sjeverna) koristi za kočije vlasnika, s obzirom na to da se nalazi uz glavno stubište, a druga (zapadna) za kola kojima se dopremala roba u dvorište. Tako se i prema Kraševoj ulici nalazio reprezentativni portal koji je poslije zazidan. Nadalje, trgovački su prostori u prizemlju imali tipična „vrata na koljeno“, česta u arhitekturi 18. stoljeća kontinentalne i jadranske Hrvatske. Sondiranje je, također, pokazalo da su pročelja izvorno bila obojena u crveno-bijeloj kombinaciji (osnova je bila crvena, a detaljni istaknuti bijelom bojom), što je davalo izniman koloristički efekt u ambijentu Zvijezde 18. stoljeća.
Premda je vrijednost palače Gutterer bila prepoznata još osamdesetih godina 20. stoljeća u djelima Đurđice Cvitanović, naša su istraživanja rezultirala brojnim novim zanimljivostima o njezinoj povijesti i arhitekturi, ali i osnovom za stručan pristup obnovi koja bi trebala uslijediti. (PP)
1. Karlovac, palača Gutterer, zapadno pročelje (snimka: I. Marinković, 2026.)
2. Palača Gutterer, detalj pročelja prvog kata i krovnih kućica (snimka: I. Marinković, 2026.)
3. Palača Gutterer, glavni portal na sjevernom pročelju (snimka: I. Marinković, 2026.)
4. Palača Gutterer, tlocrt prvog kata (Skimi64 d.o.o.)
5. Palača Gutterer, nacrt sjevernog pročelja (Skimi64 d.o.o.)
6. Palača Gutterer, barokna stolarija u unutrašnjosti (snimka: I. Marinković, 2026.)
7. Palača Gutterer, sonda na pročelju s prikazom tragova izvornoga crvenog obojenja (snimka: I. Lulić, 2026.)
