Dvije kaljeve peći iz kuće Lovrenčić
Kuća Lovrenčić u Demetrovoj ulici 18 u Zagrebu sagrađena je 1854. godine za Josipa Lovrenčića, zakupnika Jamničke kiselice u Pisarovini. Nakon cjelovite obnove, u zgradi će biti Hrvatski muzej naivne umjetnosti.
Dvije kaljeve peći, koje su bile predmet konzervatorsko-restauratorskih radova (voditeljica: Ana Marija Franić, Odjel za drvenu polikromiranu skulpturu 2, Služba za pokretnu baštinu), pripadaju bogatoj tradiciji zagrebačke pećarske proizvodnje s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a žigovi na poleđinama pećnjaka potvrđuju njihovu izradu u Tvornici Kallina.
Kaljeve peći toga razdoblja sastojale su se od podnožja, središnjeg dijela, vijenaca i završnog kruništa, a oblikovno su slijedile tada prevladavajuće historicističke stilove, od neorenesanse i neobaroka do neorokokoa.
U kući Lovrenčić očuvane su 24 kaljeve peći iz različitih razdoblja, među kojima se ističu smeđa kaljeva peć u prizemlju i bijela secesijska kaljeva peć na drugom katu. Obje su izrađene od keramike, šamota i željeza te na poleđinama pećnjaka imaju još vidljive žigove Tvornice Kallina, čime je potvrđeno njihovo podrijetlo.
Smeđa kaljeva peć, u jugozapadnoj niši prostorije 15 u prizemlju, pravokutnoga je presjeka. Sastoji se od jednostavno oblikovane baze, dvodijelnog korpusa, razdjelnog vijenca i kruništa. U donjem dijelu baze su vratašca za pepeo, dok su u široj donjoj zoni korpusa vratašca za loženje, ukrašena geometrijskim motivima. Korpus je oblikovan od kvadratnih i pravokutnih smeđih pećnjaka čije su površine ukrašene lisnatim vijencima s trakama, dok je razdjelni vijenac između dviju zona ukrašen parovima lisnatih motiva. Završni dio peći istaknut je polukružnim zabatom ukrašenim stiliziranim lisnatim motivima secesijskog karaktera. Kombinacija historicističkog oblikovanja i secesijske ornamentike odražava promjene u oblikovanju kaljevih peći na prijelazu 19. u 20. stoljeće.
Bijela kaljeva peć smještena je u jugoistočnoj niši prostorije 15 na drugom katu. Kružnoga je presjeka, a sastoji se od baze, dvodijelnog korpusa, razdjelnog vijenca i kruništa sa stožastim završetkom. Prema oblikovanju i dekorativnom repertoaru pripada secesijskom razdoblju. Glatko oblikovana baza s vratašcima za pepeo zaključena je vijencem sa srcolikim motivima. U donjoj, široj zoni korpusa su vratašca za loženje, a veći kvadratni pećnjaci ukrašeni su središnjim četvrtastim poljem – ukladom, oko koje se razvija vegetabilna ornamentika. U užem gornjem dijelu korpusa pećnjaci su dekorirani trakastim prepletom oko okruglog medaljona s motivom zrna. Razdjelni vijenac ukrašen je nizom stiliziranih cvjetnih motiva, koji prema oblikovanju mogu upućivati na tulipane, dok su pećnjaci kruništa ukrašeni parovima cvjetnih motiva, vjerojatno sunovrata. Krunište završava stožastim elementom s dva dvostruka prstena. Skladno povezivanje geometrijskih i vegetabilnih motiva, ritmička organizacija ukrasnih polja i svijetla koloristička obrada karakteristični su za secesijsko oblikovanje kaljevih peći.
Obje su peći u potresu 2020. godine pretrpjele oštećenja te su, zbog izvođenja građevinskih radova, demontirane i pohranjene u prostoru kuće Lovrenčić. Budući da je demontaža provedena prije detaljnog konzervatorsko-restauratorskog pregleda, cjelovito utvrđivanje stanja pojedinačnih elemenata i opsega oštećenja bilo je moguće tek nakon njihova dopremanja u radionicu Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Pregledom je utvrđeno loše stanje očuvanosti obiju peći. Na keramičkim elementima zabilježene su uzdužne i okomite pukotine, odlomljeni i nedostajući dijelovi te brojna oštećenja sloja cakline (pukotine, osipi i gubitci). Oštećenja su utjecala na mehaničku stabilnost pojedinačnih pećnjaka, a time i na cjelovitost nosive konstrukcije. Na površinama su zatečene naslage čađe, prljavštine, ostaci šamotne smjese i građevnog materijala te tragovi brojnih prijašnjih intervencija.
Konzervatorsko-restauratorski radovi počeli su 2025. godine detaljnim mjerenjem i označavanjem položaja svih elemenata. Dokumentiranjem njihova međusobnog rasporeda omogućeno je utvrđivanje izvornog položaja pećnjaka i pravilna ponovna montaža. Provedena su i konzervatorsko-restauratorska istraživanja koja su uključivala izradu sondi, ispitivanje topljivosti nataložene prljavštine te probe djelovanja sredstava za kemijsko uklanjanje nečistoća i materijala iz prijašnjih intervencija. Prema rezultatima istraživanja odabrane su odgovarajuće metode čišćenja i daljnja obrada.
S površina pećnjaka uklonjeni su ostaci šamotne smjese, građevna šuta, čađa, prljavština i materijali upotrebljavani u prethodnim intervencijama. Čišćenje je provedeno kontroliranim mehaničkim i kemijskim postupcima, prilagođenima karakteristikama i stanju pojedinih elemenata. Oštećeni i fragmentirani elementi su očišćeni, spojeni i mehanički stabilizirani. Rekonstruirani su nedostajući dijelovi keramike, cakline i plastične ornamentike, kao i metalni elementi, uz jasno razlikovanje novih intervencija od izvorne materije.
Tijekom 2026. godine izvedena je završna obrada, tonsko ujednačavanje i zaštita rekonstruiranih površina. Na taj su način vizualno usklađene izvorne i rekonstruirane površine, uz očuvanje čitljivosti provedenih konzervatorsko-restauratorskih intervencija.
Nakon dovršetka radova, peći su ponovno sastavljene i u srpnju 2026. godine vraćene u kuću Lovrenčić. Radovima je stabilizirano njihovo stanje te obnovljena materijalna, oblikovna i vizualna cjelovitost, čime su ponovno uspostavljene u izvornom arhitektonskom kontekstu. (AMF)
1. Zagreb, kuća Lovrenčić, smeđa kaljeva peć prije radova (Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, 2019.)
2. Smeđa kaljeva peć, stanje nakon demontaže, lom kalja s vidljivim oštećenjima u caklini i poleđina s vidljivim oštećenjima (snimke: Lj. Gamulin, 2025.)
3. Smeđa kaljeva peć, stanje nakon uklanjanja nečistoća, lom kalja (snimka: Lj. Gamulin, 2025.)
4. Smeđa kaljeva peć, stanje nakon uklanjanja nečistoća, lom kalja i vidljiva oštećenja u sloju cakline (snimka: Lj. Gamulin, 2025.)
5. Smeđa kaljeva peć, stanje nakon uklanjanja metalnog spoja kalja vidljiv lom kalja te (snimke: Lj. Gamulin, 2025.)
6. Smeđa kaljeva peć, stanje tijekom rekonstrukcija i ispunjavanje oštećenja te izrada nedostajućih dijelova (snimka: Lj. Gamulin, 2025.)
7. Smeđa kaljeva peć, vidljiva oznaka na poleđini pećnjaka (snimka: Lj. Gamulin, 2025.)
8. Smeđa kaljeva peć nakon radova (snimke: Lj. Gamulin, 2026.)
9. Smeđa kaljeva peć nakon radova u kući Lovrenčić (snimka: K. Gavrilica, 2026.)
10. Zagreb, kuća Lovrenčić, bijela kaljeva peć prije radova (Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, 2019
11. Bijela kaljeva peć, stanje nakon demontaže, oštećenja i sloj prljavštine s vrha peći (snimka: A. M. Franić, 2025.)
12. Bijela kaljeva peć, stanje nakon uklanjanja nečistoća i nakon radova (snimke: Lj. Gamulin, 2025., 2026.)
13. Bijela kaljeva peć, stanje nakon uklanjanja nečistoća, vidljivi lomovi na kaljevima i oštećenja u sloju cakline (snimke: Lj. Gamulin, 2025.)
14. Bijela kaljeva peć, stanje tijekom rekonstrukcija i ispunjavanje oštećenja te izrada nedostajućih dijelova (snimke: Lj. Gamulin, 2025.)
15. Bijela kaljeva peć nakon radova (snimke: Lj. Gamulin, 2026.)
16. Bijela i smeđa kaljeva peć, metalni dijelovi prije radova (snimka: Lj. Gamulin, 2025.)
17. Smeđa kaljeva peć, vrata ložišta i pepelišta nakon radova (snimka: Lj. Gamulin, 2026.)
18. Bijela kaljeva peć, vrata ložišta i pepelišta nakon radova (snimke: Lj. Gamulin, 2026.)
19. Bijela kaljeva peć, nakon radova u kući Lovrenčić (snimka: K. Gavrilica, 2026.)
