Antički brodolom kod otoka Molata
Istraživanje antičkog brodoloma s teretom tegula kod otoka Molata provedeno je 2025. i 2026. godine temeljem prijave članova Ronilačkog kluba Zg-Sub potkraj 2017. godine. Stručni uviđaj proveo je 2019. godine Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar. Sastavljena je primarna dokumentacija nalazišta, kojom je utvrđeno postojanje brojnih tegula i imbreksa na morskome dnu.
Cilj istraživanja 2025. godine bio je utvrditi potencijalne ostatke brodske konstrukcije u sedimentu oko i ispod tereta imbreksa i tegula. Položaj tereta na dnu indicirao je postojanje brodske konstrukcije u dubljim slojevima pješčanog sedimenta s obzirom na to da teret na morskome dnu ne leži rasut, nego je položen u kompaktnu cjelinu, onako kako je bio prevožen u brodu. Ipak, iskopom na južnoj strani nalazišta utvrđeno je da unutar područja rasprostiranja brodskog tereta ne postoje ostaci brodske konstrukcije.
Istražena je cijela južna strana nalazišta, prilikom čega je ispod vrlo tankog (oko 20 cm) sloja pijeska utvrđen kameni živac na kojemu leži brodski teret. Iako tanak, sloj pješčanog sedimenta ispresijecan je korijenjem morske trave Posidonia oceanica koja je otežavala iskop. U pukotinama u kamenom živcu i unutar samoga pješčanog sedimenta pronađen je velik broj keramičkih nalaza. Posebno se izdvaja dno amfore tipa Lamboglia 2 koju je moguće datirati u razdoblje od 2. st. pr. Kr. do 1. st., nekoliko primjera fine kuhinjske keramike i terra sigillata, kao i nekoliko cjelovitih i fragmentiranih primjera mortarija (mortarium, -ii, n., lat. mužar) koji su upotrebljavani za miješanje i mljevenje hrane ili začina. Osim nekoliko cjelovitih primjera, pronađeni su i ulomci, što upućuje na to da su i oni možda bili dio tereta.
Prema preliminarnim analizama, arheološki je materijal moguće datirati u razdoblje 1. stoljeća. Istraživanjem provedenim u 2026. godini obuhvaćen je sjeverni dio nalazišta, gdje je utvrđena identična situacija. Prebrojavanjem tegula utvrđeno ih je oko 900, uz nešto više od 300 komada imbreksa, čime ukupna težina tereta doseže oko 18 tona. Pregledom tereta utvrđeno je da su tegule slagane u četiri horizontalna reda s dodatnim redom na vrhu, no taj je red zbog havarije broda rasut oko nalazišta. Na tegulama su pronađeni pečati, no zbog dugotrajnog izlaganja morskome okružju nisu dobro očuvani i dešifrirani.
Osim tereta tegula, kod otoka Molata je, na dubini od nekoliko metara, u uvali Pržine pronađen identičan nalaz, ali su u tom slučaju tegule raštrkane po morskome dnu pa se može pretpostaviti da se brod razbio o obalu i nasukao u pličinu uvale Pržine. Slične primjere nalazišta možemo naći i u uvali Čikat, no ondje je riječ o ostacima antičkoga broda koji je prevozio građevni teret, iako su na dnu vidljive i okamenjene tegule. Na rtu Margarina (otok Susak) također je nađen građevni teret od oko 30 isklesanih blokova i stupova od mramora, kao i veća količina tegula i imbreksa. U uvali Likva kod Sutivana na otoku Braču nalazište je iz kasne antike na kojemu je bio, uz kamene sarkofage i poklopce, i ostali građevni materijal, uključujući tegule.
Arheološko istraživanje provedeno je u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar i Zapovjedništvom za intervencije MUP-a RH i vanjskim suradnicima. (PD)
1. Otok Molat, antički brodolom, tegule na morskome dnu (snimka: P. Dugonjić, 2026.)
2. Antički brodolom, arheološki materijal in situ (snimka: P. Dugonjić, 2026.)
3. Antički brodolom, tegule na morskome dnu (snimka: P. Dugonjić, 2026.)
4. Antički brodolom, ronilac s tegulama (snimka: P. Dugonjić, 2026.)
5. Antički brodolom, tegule na morskome dnu (snimka: P. Dugonjić, 2026.)
